BLOG

UV, SPF, marmelade i ostale slastice za i protiv sunčanja

lip 26, 2022

Stiglo ljeto. Opet. Predivno godišnje doba kad školska godina završi u junu ili kad pometete godinu na julskom roku. Onda dođu godine kad ništa, ni posao, ni partnera, ni djecu ne možete pomesti ni na jednom roku, samo prenijeti u narednu godinu. I još ispadne da ste sve sami birali. Autorica ovog teksta ne uživa biti dežurni negativac, ali, šta se mora – mora se, prije ili kasnije. A sve se može kad se mora. Sad kad imam vašu pažnju i kad smo načeli temu ‘šta je – tu je’, pravimo diskretan zaokret prema suncu, UV zrakama, SPF-u, marmeladama, čokoladama i ostalim slasticama za sunčanje koje se nikako ne bi smjele koristiti za sunčanje. 

Šta je, zapravo, UV?

UV, odnosno, ultraviolet, odnosno, ultraljubičasto zračenje (zrake) je oblik elektromagnetnog zračenja koje dobivamo od sunca (ili čovjekovih kreacija poput solarija). Pojednostavljeno i laički, UV zrake dijelimo prema njihovom intenzitetu na 3 grupe:

1. UVA zrake – čine se tišom i najslabijom od sve djece. Ne uzrokuju opekotine, ali, dugoročno primjetno pospješuju starenje kože. Indirektno mogu oštetiti DNK ćelija kože. U prevodu, bore, borice i linije prije nego ste ih očekivali. Ako ste ih očekivali. Ako niste – počnite. 

2. UVB zrake – intenzivnije od UVA zraka. Direktno oštećuju DNK ćelija kože i glavni su uzročnik ‘gorenja’ i opekotina. Ujedno su i najčešći uzročnik karcinoma kože. 

3. UVC zrake – najgore od sve djece. Srećom po nas, s njima se obračunava ozonski omotač i, uglavnom, ne dolaze do nas. Nesrećom po nas, vrlo smo invazivan oblik života i ozonski omotač smo uspješno načeli i oštetili. Ta posljedica našeg postojanja je poznata kao ozonska rupa. Opet srećom po nas, ozonska situacija je trenutno zadovoljavajuća. 

IARC (International Agency for Research on Cancer) je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i bavi se istraživanjem i identificiranjem uzročnika karcinoma. Baziran na dostupnim istraživanjima, njihov zaključak je da su UVA, UVB i UVC zrake kancerogene za ljude. 

Pored karcinoma kože, dugoročno izlaganje UV zrakama bez adekvatne zaštite uzrokuje prerano starenje kože, hiperpigmentaciju (nakupine melanina koje još zovemo i fleke i mrlje), i još niz stanja sa komplikovanim nazivima koja nikako ne želite proživljavati. 

Budući da dolazi od sunca, UV zračenje je prisutno cijele godine, i od njega se moramo i trebamo štititi cijele godine. Ako nešto ne vidimo, ne znači da nije tu. Naprimjer, daljinski, botox, partner, rak kože, nastavite niz. Oblaci ne blokiraju i ne filtriraju UV zrake. One su uvijek tu, samo su intenzivnije tokom proljeća i ljeta, a najintenzivnije ljeti. UV zrake se odbijaju od površina poput snijega, betona, vode i pijeska. Zato smo im na, ili u blizini takvih površina izloženi intenzivnije, pa se tada moramo i štititi više i bolje. 

Sad kad smo ustanovili da se od UV zračenja definitivno i bespogovorno želimo štiti, nameće se pitanje – kako? Vrlo jednostavno, odgovor je SPF, odnosno, proizvodi za zaštitu od sunca. Dolaze u različitim oblicima – kreme, losioni, gelovi, sprejevi i izbor je na vama. 

Šta je SPF i kako funkcioniše?

SPF je skraćenica za sun protection factor, odnosno, zaštitni faktor. SPF je broj koji označava nivo zaštite od UVB zračenja. Što je broj veći, to je zaštita jača. Naprimjer, SPF 30 znači da ćete za 30 minuta biti izloženi količini zračenja kojoj biste bez ikakve zaštite bili izloženi za samo minut (pod uslovom da ste proizvod ispravno nanijeli). Budući da se moramo štiti i od UVA i UVB zračenja, kod odabira proizvoda za zaštitu vodite računa da imaju oznake poput UVB + UVA ili broad spectrum protection ili bilo šta što komunicira da vam proizvod obezbjeđuje i UVA i UVB zaštitu. 

Nivo zaštite koja vam treba zavisi od vašeg tipa kože i godišnjeg doba. Što je koža svjetlija, to SPF treba biti viši. Tokom proljeća i ljeta nam treba viši zaštitni faktor nego ostatak godine. Kakav god tip kože da imate, vječna ‘sigurica’ je SPF 30 tokom jeseni i zime, a 50+ tokom proljeća i ljeta. Da vam odmah presječem misao, zaboravite na sjajna bronzana ulja sa SPF 10 krajem ljetovanja usred jula jer ste već potamnili. Da ste radili sve kako treba, ne biste se ni bronza level spekli. Zato, čitajte dalje.

Kako ispravno koristiti proizvode za zaštitu od sunca?

1. Čitajte deklaracije i uputstva. Količina proizvoda koju nanosite je ključna. Ako nanesete premalo proizvoda, nećete dobiti adekvatnu zaštitu. Negdje na ambalaži proizvoda će uvijek stajati uputa i preporuka proizvođača za optimalnu količinu. 

2. Namažite se barem 20 minuta prije izlaganja suncu. Šetnja do plaže, pa mazanje na plaži, pa kupanje odmah potom vam nisu prijatelj. 

3. Oznaku vodootporno na proizvodima ne uzimajte zdravo za gotovo. Ta oznaka ne znači da se možete namazati ujutro i kupati cijeli dan. Vodootpornost je vremenski ograničena i vrijeme je obično naznačeno na ambalaži, a najčešće je 40 ili 80 minuta. Čitajte deklaracije. 

4. Ako vaš proizvod nema oznaku vodootpornosti, morate ga nanositi često, i ne samo nakon kupanja. I znoj je voda. 

Usvojite ove navike i plutajte mirno. 

Prirodna ulja i SPF

Već neko vrijeme je aktuelan vrlo opasan trend pripisivanja UV zaštite prirodnim uljima. Postoje li biljna ulja koja imaju zaštitni faktor? Da, evo ih:

1. Ulje karanje, SPF cca. 20 in vitro

2. Ulje čileanske maline, SPF 25-50 in vitro

3. Ulje čileanskog lješnjaka, SPF 10-30 in vitro

4. Shea maslac, SPF 6-8 in vitro

Ima ih još nekoliko sa SPF manjim od 5 in vitro. Šta znači in vitro? Riječ je o PROCIJENJENOM zaštitnom faktoru ovih ulja u epruveti. Stvarni zaštitni faktor se može utvrditi in vivo testiranjem (na ljudima) ili spektrofotometrijom. To znači da bi svaki proizvođač morao raditi testiranje ulja iz svakog usjeva i utvrditi stvarni SPF. Karakteristike ulja mogu znatno varirati od usjeva do usjeva i zato možemo govoriti samo o procijenjenom faktoru isključivo čistog ulja bez dodataka i miješanja sa drugim uljima. Ako pomiješate ulje čileanske maline i karanje u jednakim omjerima, nećete dobiti SPF 45-70 jer se SPF ne zbraja. To ne možete izračunati i jedini način da znate je testiranje. Nemojte na sebi, jer opekotine. 

Hoće li vam čisto ulje čileanske maline ili mješavina gore navedenih ulja obezbijediti UV zaštitu? Hoće. Koliku? Veze nemamo. 

Ono što znamo je da je miješanje ulja koja imaju SPF sa uljima koja ga nemaju izuzetno opasna rabota i može rezultirati proizvodom koji nema nikakvu zaštitu. Sami odlučite je li vrijedno rizika. 

Na veliku žalost i štetu po mentalno zdravlje autorice ovog teksta, Internet pršti od pogrešnih informacija na ovu temu. Čileanska malina i malina su ista vrsta (Rubus ideaus). Vođen logikom, nekad je neki geniTalac odlučio da je lješnjaku čileanski višak u nazivu, a i da mu je premali SPF, pa su nas zatrpala ulja lješnjaka sa SPF milion. Čileanski lješnjak (Gevuina avellana) i evropski (ili samo) lješnjak (Corylus avellana) su različite vrste i ulja im nemaju puno zajedničkog. Lješnjak nema SPF, čileanski lješnjak ima. 

Još jedna opasna informacija koja nam se vrlo često plasira je da eterično ulje sjemena mrkve ima SPF 40. Nema. Eterična ulja nemaju SPF. Nijedno. Štaviše, neka eterična ulja zbog sadržaja furanokumarina mogu biti vrlo opasna, jer pod UV zračenjem djeluju toksično na ćelije kože. Najpoznatija takva ulja su citrusi poput grejpa, bergamota, limete i limuna. To važi i za ulje kantariona, iako nije eterično ulje. Sunčanje s kantarionom vam je karta u jednom pravcu u svijet fleka, pjega i melazmi. 

Marmelade, čokolade i ostale slastice za sunčanje

Vrlo brzo nakon trenda pripisivanja SPF-a biljnim uljima, maha je uzeo trend marmelada, čokolada i prirodnih ulja za sunčanje, ubrzano tamnjenje, korekciju boje i šta sve ne. Neki od tih proizvoda imaju deklarisan SPF, neki nemaju. Proizvode bez deklarisanog SPF-a zaobilazite kao dušmane. Njima mjesta na vašoj koži pod suncem nema. Ni ujutro, ni poslije 6, nikad. Nema. Možete ih koristiti jedino kao njegu poslije sunčanja, a ako je formulacija dobra, i tad će nešto raditi. 

Proizvodima sa deklarisanim SPF-om prilazite s oprezom. Birajte provjerene brendove jer tako povećavate šanse da je SPF faktor utvrđen adekvatnim testiranjem. Čitajte deklaraciju. A dosad već znate šta tražiti među sitnim slovima. Ako proizvod ne sadrži standardne UV filtere i oslanja se isključivo na prirodna ulja, obratite pažnju na odabir ulja, koliko su zastupljena ulja opisana iznad i s čim su pomiješana. Trebalo bi vam se samo kazati. A, ako se ne kaže, pogledajte lijevo i desno na rafi i potražite nešto nejestivo i vodootporno sa SPF 50+. 

Fun after sun

Nakon što ste na suncu sve kako treba napravili, ne možete spavati mirno. Odnosno, možete, ali nakon što poduzmete korake za kontrolu i saniranje štete. Proizvodi za zaštitu od sunca filtriraju, ali ne blokiraju UV zrake u potpunosti. To znači da, i kad smo opušteni nakon što smo se školski i opsesivno kompulsivno zaštitili, koža nije i malo je pod (oksidativnim) stresom. Dakle, vrijeme je za antioksidanse. 

Šta je oksidativni stres, a šta oksidansi, a šta antioksidansi, ima li kraja, života poslije smrti i šta je smisao života? Odlična pitanja. Odgovore potražite u narednom blogu, a kačimo ga čim ga napišemo. 

Dotad, solarij je sunce na kvadrat i čitajte deklaracije

Autorica:

Merima Selman

Izvori (pored autoričinih 17 godina redovnog školovanja i 10 godina stručnog usavršavanja):

1. Boko, A., 2022. Ulja za sunčanje – prirodna zaštita kože od sunca. [online] Aromaterra.hr. Available at: <http://www.aromaterra.hr/aromaterapija/aromakozmetika/prirodna_zastita_od_sunca.htm> [Accessed 26 June 2022].

2. Cancer.org. 2022. How Do I Protect Myself from Ultraviolet (UV) Rays?. [online] Available at: <https://www.cancer.org/healthy/be-safe-in-sun/uv-protection.html> [Accessed 26 June 2022].

3. Cancer.org. 2022. Ultraviolet (UV) Radiation. [online] Available at: <https://www.cancer.org/healthy/cancer-causes/radiation-exposure/uv-radiation.html> [Accessed 26 June 2022].

4. D’Orazio, J., Jarrett, S., Amaro-Ortiz, A. and Scott, T., 2013. UV Radiation and the Skin. International Journal of Molecular Sciences, 14(6), pp.12222-12248.

5. Marković, S., 2022. Čileanski lješnjak | PLANTAGEA. [online] PLANTAGEA. Available at: <https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/cileanski-ljesnjak/> [Accessed 26 June 2022].

6. Marković, S., 2022. Karanja | PLANTAGEA. [online] PLANTAGEA. Available at: <https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/karanja/> [Accessed 26 June 2022].

7. Marković, S., 2022. Malina, sjemenke | PLANTAGEA. [online] PLANTAGEA. Available at: <https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/malina-sjemenke/> [Accessed 26 June 2022].

8. Ozonewatch.gsfc.nasa.gov. 2022. NASA Ozone Watch: Latest status of ozone. [online] Available at: <https://ozonewatch.gsfc.nasa.gov> [Accessed 26 June 2022].

9. Savoye, I., Olsen, C., Whiteman, D., Bijon, A., Wald, L., Dartois, L., Clavel-Chapelon, F., Boutron-Ruault, M. and Kvaskoff, M., 2018. Patterns of Ultraviolet Radiation Exposure and Skin Cancer Risk: the E3N-SunExp Study. Journal of Epidemiology, 28(1), pp.27-33.

Ishtar.ba - LOGO

Želiš 20% popusta na prvu kupovinu i ekskluzivne dojave o novostima, akcijama i kremastičnim ponudama? Upiši svoju e-mail adresu i budi u pripravnosti!

 

Psssst. Sve ostaje između nas. 

You have Successfully Subscribed!