BLOG

KOZMETIČKI MITOVI, ZABLUDE I ISTINE

lis 5, 2021

60% svega što nanesete na kožu završi u krvotoku. Sve što nanesete na kožu dospijeva u krvotok u roku od 26 sekundi. Žensko tijelo apsorbira 2 kilograma hemikalija godišnje. Mineralno ulje ne da koži da „diše“. Konzervansi su opasni i najbolja je kozmetika bez konzervanasa. Prirodna kozmetika ne sadrži hemikalije.

Ovo su neki od najčešćih mitova u kozmetičkom svijetu. Da osjećam potrebu biti politički korektna, rekla bih da je Internet javan i svačiji i da je sloboda govora elementarno ljudsko pravo. Pošto mi politička korektnost nije jača strana (nije ni strana, kamoli jača), cenzuru Interneta i ograničavanje slobode govora smatram poželjnim, a navedene mitove zloupotrebom i jednog i drugog.  U nastavku čitajte zašto ništa od navedenog nije tačno i kako bi vam život izgledao da jeste.

  1. 60% svega što nanesete na kožu završi u krvotoku.

Kako da ne. Pokušajte zamisliti svoj odraz u ogledalu nakon što vam je 60% vode koju ste sručili na sebe pod tušem završilo u krvotoku. Ne možete zamisliti? Vjerujem, jer da se to stvarno desi, ne bi bilo ni vas ni odraza. To je bio najsvjetliji primjer koji sam imala. Zamislite sada plivanje u javnom bazenu i apsorpciju 60% hlora i tjelesnih tekućina osviještene pedantne gradske raje. Može i degutantnije, ali vratimo se koži i kozmetici. Koža je slojevit, kompleksan i otporan organ. Pojednostavit ćemo anatomiju i samo reći da ima puno slojeva koji su ograničeno i selektivno propusni. Sada se vjerovatno pitate koliko svega što nanosimo na kožu završava u krvotoku. Tačan odgovor je – od 0 do 100%. Dakle, možda ništa, možda malo, možda srednje. „Puno“ i „sve“ izlaze iz domena kozmetike i zalaze duboko u farmakologiju, dakle, govorimo o lijekovima. U svakom slučaju, ne postoji jedinstven tačan broj. Penetracija kozmetičkog proizvoda zavisi od formulacije, izbora sastojaka, stanja kože, temperature i vlažnosti zraka itd. Izuzetak su eterična ulja koja se sa svojim sićušnim molekulicama svuda mogu provući.Dizajnirati formulu koja se može izboriti sa nepropusnošću kože i koja aktivne sastojke može dostaviti tamo gdje su potrebni, a pritom joj ne naškoditi je osjetljiv i kompleksan proces koji zahtijeva veliko znanje, iskustvo, kreativnost, vrijeme i novac. Ni vrhunski sastojci nisu garancija uspjeha jer tajna leži u njihovom „navigiranju“ do cilja.

  • Sve što nanesete na kožu dospijeva u krvotok u roku od 26 sekundi.

Ovaj je još bolji od prvog. Zamislite da vam život dokundiše i polijete se benzinom pred cijelom familijom i ne stignete se zapaliti jer vam je benzin u krvotoku i već se trzate na podu i pjenite. A ako preživljavate bosanskohercegovačke smogove, preživjeli biste i taj benzin i onda bi familija pričala kako se ni ubiti niste u stanju. Ili, julska popodnevna špica u gradskom prevozu, svi znojni hvataju za vlažne rukohvate, pa tako i vi i u roku od 26 sekundi u krvotoku vam je odabrana lokalna mikrofauna. Evo još jednog – zamislite da, svaki put kad farbate izrastak, u roku od 26 sekundi apsorbirate amonijak i hidrogen peroksid. Zamislite kako bi Aca Lukas izgorio i iznojio se da je ovaj mit istina. Vratimo se faktima – neke će tvari brzo penetrirati, dok će neke ostati na površini kože ili privremeno „zaglavljene“ u površinskim slojevima. Brzina penetracije je uslovljena veličinom molekula i dijelom dijela koji mažemo jer koža nije svuda iste debljine. Kakogod, ako vam je baš želja da strpate nešto u vene za 26 sekundi, pazite samo da se ne bodete prljavim iglama.

  • Žensko tijelo apsorbira 2 kilograma hemikalija godišnje.

Nije mi najjasnije ni otkud ovaj broj. Niti šta ova tvrdnja znači. Znam samo da (pre)često nailazim na ovaj podatak i svaki put izgubim 200 grama kose. Teško mi je zamisliti dizajn kliničke studije koja bi iznjedrila ovako precizan podatak. Možda ovako: neko ljudske subjekte drži u staklenim kavezima, možda i u bestežinskom stanju, svaki dan ih u isto vrijeme hrani istim travama i na svaka dva sata maže istim kremama i na svaka tri sata vaga. I tako 10 godina i onda uradi kalkulaciju. I onda bi vjerovatno studija propala jer bi se žene žalile da su im kosti otežale. Uglavnom, svako tijelo apsorbira puno svega godišnje, ali kroz druge organske sisteme. Prvo sam napisala „kroz želudac“, ali sam se sjetila da se u SAD-u pošmrče 150 tona kokaina godišnje.

  • Mineralno ulje ne da koži da „diše“.

Hoće začepiti tajne kožne škrge i izazvati rak kožnih pluća. Istina je da mineralno ulje ima velike molekule koje će ostati da „sjede“ na površini kože i tako formirati okluzivnu barijeru i izazvati osjećaj težine. Vjerovatno odatle i poveznica sa disanjem kože. Jedino što koža ne diše. Osim ako ste žaba ili salamander. I biljna ulja se slično ponašaju – velike molekule koje formiraju zaštitni film na površini kože. U čemu je razlika? Biljna ulja su svojim sastavom često slična lipidima kože i naše tijelo ih lako metabolizira, a u tom procesu nailazi na brojne hranljive i višestruko hranljive tvari. Biljna ulja imaju brojne prednosti u odnosu na mineralno, ali disanje kože nije jedna od njih.

  • Konzervansi su opasni i najbolja je kozmetika bez konzervanasa.

Ako vam se ikad pokvarila domaća supica od pileta što je hodalo po avliji i kljucalo organske crve i kukuruz kod čiste žene, onda znate da je to smrad koji će vas pratiti čitav život. A svježa supica bila k’o duša, i mrtva bi je usta jela. U ovom slučaju vam tijelo reaguje na smrad i tako vas štiti od posljedica jedenja možda i posljednjeg obroka. A ako vam se ikad pokvarila majoneza od domaćih jaja od vesele koke sa slobodom govora i pravom glasa i čiste žene – nije nilo smrada da vas upozori i ta će vas salmonela pratiti čitav život. Isto vrijedi i za kozmetiku, naročito prirodnu, gdje su snažni konzervansi širokog spektra (čitaj parabeni) strogo zabranjeni. Bez pravilno odabranog i izbalansiranog konzervacijskog sistema, vaša omiljena krema bi se unutar 15 dana pretvorila u bogat mikro eko-sistem i omogućila vam dugo i blisko druženje sa antibioticima. U tom slučaju biste na pitanje „čime njeguješ kožu?“ serbez mogli odgovarati „malo streptokok, malo stafilokok, gljivice obavezno“. Dokumentirani su slučajevi smrti usljed nekonzervirane kozmetike. Dobra vijest je da postoji niz prirodnih ili konzervanasa dozvoljenih u organskoj i prirodnoj kozmetici. Loša vijest je da svi odreda drhte pred Gram-negativnim bakterijama (čitaj ešerihija i ekipa), a često i gljivicama, pa jedan prirodan konzervans najčešće nije dovoljan. Druga dobra vijest je da pravilna i izbalansirana kombinacija ovih konzervanasa može efikasno zaštititi preparat, a time i vas. U Ishtaru je sigurnost preparata uvijek ispred svega, pa i učinka, i nerijetko žrtvujemo bolji efekat zarad veće sigurnosti.

  • Prirodna kozmetika ne sadrži hemikalije.

Riznica Internet kvazimudrosti je nepresušna. Meni je često i nepresušan izvor frustracije, naročito što nije opcija ugasiti Internet i smotati kablove (iako mi je ideja sve primamljivija). Sve je hemikalija. Zrak koji dišemo, voda koju pijemo, a naročito hrana koju jedemo (čak i već pomenuta emancipirana koka kod čiste žene). Sve oko nas su hemijska jedinjenja, dakle, hemikalije. Sada ipak moramo razgraničiti naučno i društveno uvriježeno poimanje pojma hemikalije. U prirodnoj kozmetici „bez hemikalija“ bi trebalo da se odnosi na „bez sintetskih sastojaka“, ali se i ta oznaka manje-više zloupotrebljava. Ako preparat sadrži vodu/vodotopive ekstrakte, mora sadržavati i konzervans. Ne postoji efikasan konzervans koji možete ubrati na livadi, nego se negdje sintetizira, pa ga nadležna agencija ispita i odobri ili ne odobri za upotrebu u prirodnom preparatu. Tu se već gubi pravo na oznake „bez hemikalija“ ili „bez sintetskih sastojaka“, a nije se još ni došlo do emulgatora, stabilizatora i inih sintetskih riječi. Sintetsko nije uvijek loše. U kontekstu sintetskih sastojaka u prirodnoj kozmetici skoro nikad nije loše. Jednako tako, ni prirodno nije uvijek dobro – u našem neposrednom okruženju rastu ljudskom organizmu toksične biljke koje nerijetko mogu biti i kobne. U posljednje vrijeme često nailazim i na oznaku „toxin-free“, odnosno „bez toksina“. To je, blago rečeno, nekorektno, a realno rečeno – laž. Sve može biti toksin, pa i voda. Ako proizvođač pod ovakvom tvrdnjom podrazumijeva odsustvo poznatih toksina, onda je besmislena, jer nema (valjda) potrebe naglasiti da preparat ne sadrži osiromašeni uranijum.

Nemojte slijepo vjerovati svemu što pročitate. Internet vrvi lažnim vijestima i neutemeljenim tvrdnjama i sve treba uzimati sa rezervom, a stvari koje vas interesiraju potražiti na više mjesta i iz provjerenih izvora. Ukoliko vas bune mitovi koji ovdje nisu pomenuti, pišite nam i rado ćemo proširiti listu.

Autorica:

Merima Selman

Fitoaromaterapeut&Formulator

Ishtar.ba - LOGO

Želiš 20% popusta na prvu kupovinu i ekskluzivne dojave o novostima, akcijama i kremastičnim ponudama? Upiši svoju e-mail adresu i budi u pripravnosti!

 

Psssst. Sve ostaje između nas. 

You have Successfully Subscribed!