BLOG

OKSIDATIVNI STRES, SLOBODNI RADIKALI, ANTIOKSIDANSI I KONTROLA ŠTETE

srp 6, 2022

Sve je počelo od cijanobakterija i njihove opsesivno-kompulsivne proizvodnje kisika milionima godina. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni tumora i Alchajmera, ali ni nas. Dobru i lošu vijest iz ove rečenice izvucite sami. Nego, kad smo već tu, da objasnimo šta su nam taj kisik i silna emancipacija donijeli. 

Život u kisikovoj atmosferi donio je niz prednosti, a jedna od njih je stvaranje energije oksidacijom, spajanjem kisika sa drugim molekulama, što ima svoju cijenu. Tokom običnog procesa metabolizma nastaju tzv. reaktivne kisikove molekule (ROS – reactive oxygen species). Šećeri, masti i proteini prolaze kroz taj proces sagorijevanja uz pomoć kisika. Gotovo 1-2% kisika kojeg procesiramo pretvorimo u reaktivne kisikove molekule, što je jako puno. I dijelimo ih u dvije skupine – neradikale i radikale. 

Prooksidansi, odnosno ROS, ne nastaju samo u procesima metabolizma. Bez slobodnih radikala nema odbrane od opasnih mikroorganizama. Kada se desi bakterijska infekcija, neutrofili u našem organizmu prolaze kroz proces zvani „oxidative burst“, odnosno, dešava se prava eksplozija ROS-a (prooksidanasa). U njima nastaje vodikov peroksid, superoksid, natrijev hipohlorit (iliti varikina), odnosno, dešava se dezinfekcija. Da razjasnimo – ovo ne znači da možete piti varikinu. 

Koja je posljedica ROS-ova ili reaktivnih molekula kisika? 

Oštećenje DNA vodi u mutaciju. Iako je cijela mašinerija mehanizama uposlena na popravkama takvih mutacija, ipak se desi da promaknu. A to znači – tumor u najavi. I to bi bio plastično objašnjen oksidativni stres. Ukratko, oksidativni stres predstavlja stanje disbalansa slobodnih radikala i antioksidanasa u tijelu, što za rezultat može imati oštećenja ćelija i tkiva. Oksidativni stres je prirodan proces i igra jako veliku ulogu u procesu starenja. Naše tijelo proizvodi antioksidanse i posjeduje mehanizme kojima neutrališe slobodne radikale, ali razna stanja i faktori doprinose pretjeranoj proizvodnji slobodnih radikala (ishrana bogata masnoćama, rafiniranim ugljikohidratima i procesiranim namirnicama, pušenje, gojaznost, konzumacija alkohola, izloženost zagađenim uslovima, UV zračenje). Kada se osvrnemo na ovaj spisak i uprostimo stvari, moglo bi se zaključiti da nam prooksidansi daju  energiju i volju za životom, a antioksidansi nas štite da bismo uopće mogli živjeti i da imamo hajra i od volje i od energije. 

Glavni problem organizma je kako svaki dan uspješno oksidirati radi dobivanja energije, a ne oštetiti vitalne molekule poput DNA, RNA, proteina i lipida (masnoća) u ćelijskim membranama. Zato su evolucijski i nastali antioksidansi. 

Brojna su stanja koja se mogu razviti hronične izloženosti organizma hroničnom stresu – hronična inflamacija, neurodegenerativna oboljenja, kardiovaskularna oboljenja, razne vrste karcinoma, neplodnost kod muškaraca itd. Nije svaki oksidativni stres i nastanak slobodnih radikala štetan za organizam. Primjer je oksidativni stres kao rezultat fizičke aktivnosti. Takav oksidativni stres djeluje balansirajuće na organizam. Slobodni radikali formirani kao posljedica vježbanja stimulišu proizvodnju antioksidanasa i reguliraju rast tkiva.

Dosad vam je (valjda) jasno – radi se o vrlo kompleksnoj temi. Pošto i nas i vas ovdje zanima koža, njeno zdravlje, lijep, sjajan i zategnut nastup, sa uzbuđenjem vas obavještavamo da ćemo se zadržati na svega 10-tak hiljada riječi. Šalimo se, dajte nam šansu. 

Da krenemo odmah sa glavnim informacijama, pa ćemo se za entuzijaste u detaljno razlaganje upustit u „odmaklijim“ rečenicama ovog teksta.

Koža je kao prvi i najizloženiji organ stalno podložna prooksidativnim djelovanjima kao što su UVA i UVB zračenje i zagađenje zraka. Zbog toga što sadrži veliki broj bioloških meta (DNA, lipidi, proteini), koža je jako podložna oštećenju koje je posljedica oksidativnih reakcija. A oštećenja idu od laganih, kao što su crvenilo i hiperpigmentacijske mrlje, preko uništavanja kolagena i elastinskih vlakana, što je nama bolno poznato kao starenje i opuštanje kože, do ozbiljnih kao što su kožni karcinomi. I pojednostavljeno rečeno, koža posjeduje svoj sistem odbrane od reaktivnih molekula oksigena poznatih kao slobodni radikali, ali ako je pustimo, ne zaštitimo i ne pomognemo, ti mehanizmi odbrane neminovno popuste pod silinom i brojnošću neprijatelja. 

Ko sad tu šta radi?

Slobodni radikali su izuzetno nestabilne i visoko reaktivne molekule. Njihov nastanak u koži nije nenormalna pojava, nastaju tokom običnog procesa metabolizma (reactive oxygen species) – posljedica su ćelijske respiracije, metaboličkih procesa, ali i djelovanja vanjskih štetnih uticaja kao što je energija UV zračenja. Cilj im je stabilnost, pa traže molekulu koja će im to pružiti, odnosno, donirati elektron. I to je normalna reakcija koja se stalno odvija. Koža ima svoje enzimske i neenzimske mehanizme neutralizacije slobodnih radikala, međutim, problem nastaje kada se akumulira previše slobodnih radikala (od, štaznamo, previše nezaštićenog ili nekvalitetno zaštićenog izlaganja suncu/solariju), balans se poremeti, dostupni mehanizmi nisu dovoljni i slobodni radikali donora traže u biološkim molekulama kao što su DNA, ćelijski lipidi, proteini, ćelijske membrane. Za rezultat onda imamo ili oštećenje ili umiranje ćelije. I to bi bio oksidativni stres. I to je ono što se dešava na ćelijskom nivou. I to ne vidimo, a što ne vidimo to nas i ne boli, odnosno boli kad se pocrveni, pa izgori, pa se maže jogurtom, sirutkom, bijelim lukom, čurekotom, pa se razni među nama kunu u razne među njima i prođe, a mi zaboravimo.  Ali ne prođe. Akumulira se i dolazi na naplatu. I mada je i vama i nama ovdje najveći problem te naplate izborana, smežurana, mrljama nakrcana i opuštena koža, istina je da ta naplata može biti mnogo dramatičnija i tragičnija. Tijelo raspolaže svojom laboratorijom u kojoj se kreiraju antioksidansi i razni drugi sistemi za borbu protiv oksidativnog stresa i ta je laboratorija opremljenija od svake apoteke. Da bismo taj kapacitet sačuvali, morali bismo biti jako svjesni njegove važnosti i uloge u cjelokupnom zdravlju i posvetiti bar dio vremena nastojanju da minimiziramo štetne faktore koji pojačavaju efekte oksidativnog stresa. Zato bi nam razmišljanje o tome koliko i kakve antioksidanse kozmetika koju koristimo sadrži (pored religioznog korištenja SPF preparata) trebalo biti obavezan i značajan dio svakodnevnice. 

Mogu li antioksidansi koje nanosimo na kožu pomoći prevenciji oštećenja koja nastaju UV zračenjem?

Odgovor na to pitanje nije jednostavan u smislu – pronađite kremu na kojoj je velikim svijetlećim slovima istaknuta riječ „antioksidans“ i riješili ste sve svoje probleme starenja, sivila i opuštenosti i završili ste sa grižnjom savjesti zbog nekorištenja SPF-a i korištenja sumnjivog SPF-a.

Morat ćete, nažalost, čitati deklaracije i sastave i oduprijeti se neonskim natpisima.

Morat ćete tražiti tokoferole, tokoferil acetate, vitamin E. Moraćete tražit vitamin E i vitamin C (kojeg nije lako naći jer se pojavljuje u različitim formama (sodium ascorbyl phosphate, magnesium ascorbyl phosphate, ascorbyl glucoside, tetrahexyldecyl ascorbate – shvatili ste, tražite askorbate). Idealno je da se nalaze istovremeno u jednom preparatu jer jedan drugog obnavljaju i djeluju sinergijski. Ako vidite L-ascorbic acid, a nema uz nju vitamina E, ferulične kiseline, niacinamida, nije u airless pakovanju, nećete dobit mnogo od tog bombastično najavljenog čistog vitamina C, ali atmosfera hoće. Kad ih već tražite, morate paziti da nisu na dnu liste nabrojanih sastojaka. Tražite ulja i biljne ekstrakte koji sadrže bioflavonoide, fitokarotenoide, EGCG koji se nalazi u ekstraktu zelenog čaja, kofein, niacinamid, omega-3 masne kiseline kojih ima u ulju noćurka, boražine, trputaste lisičine i slično. I opet gledajte na kojem se mjestu nalaze na listi sastojaka. 

Naporno je, ali vremenom postanete pravi stručnjaci i za taj vam napor kože bude zahvalna, a svoju zahvalnost koža zna i pokazati, kao što je brutalno efikasna u pokazivanju svog nezadovoljstva i umora. 

Vrijedi napomenuti da sve navedene informacije možete naći na našim opisima preparata, kao i puni sastav. Vaše je samo da odvojite mjesec ili dva da sve iščitate. Ili možete pitati nas, pitanja su super, mi baš volimo pitanja. Prije nego nas napadnete pitanjima, bacite pogled na naše proizvode sa visokim koncentracijama antioksidanasa:

Epic Reset serum za dnevnu njegu

Epic Reset serum za noćnu njegu

Epic Reset serum za područje oko očiju

#NOFILTER primer

Matte Ultimate serum

Autorica:

Irma Aganović, mr.pharm.

Reference: 

Packer L, Valacchi G: Antioxidants and the Response of Skin to Oxidative Stress: Vitamin E as a Key Indicator. Skin Pharmacol Appl Skin Physiol 2002;15:282-290. doi: 10.1159/000064531

R. Kohen, Skin antioxidants: Their role in aging and in oxidative stress — New approaches for their evaluation, Biomedicine & Pharmacotherapy, Volume 53, Issue 4, 1999, Pages 181-192, ISSN 0753-3322, https://doi.org/10.1016/S0753-3322(99)80087-0.

Jamie Eske (April 3, 2019).How does oxidative stress affect the body. The Medical News Today. https://www.medicalnewstoday.com/articles/324863

Stribor Marković. Antioksidansi – početak. Plantagea. 

Ishtar.ba - LOGO

Želiš 20% popusta na prvu kupovinu i ekskluzivne dojave o novostima, akcijama i kremastičnim ponudama? Upiši svoju e-mail adresu i budi u pripravnosti!

 

Psssst. Sve ostaje između nas. 

You have Successfully Subscribed!